Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog mišljenja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija?

Agencija za elektroničke medije vodeće je institucionalno tijelo za medijsku pismenost u Hrvatskoj i vjerojatno generalni pokretač i potpora razvoju medijske pismenosti u Hrvatskoj. Misija Agencije je podići svijest o medijskoj pismenosti, potaknuti razvoj projekata medijske pismenosti i okupiti različite dioničare te osnažiti građane vještinama kritičkog mišljenja i potaknuti ih na aktivnu ulogu u socijalnim i demokratskim procesima.

Agencija je razvila stručnost i kompetencije u dizajniranju, razvoju i organiziranju projekata medijske pismenosti, koje provodi u suradnji s UNICEF-ovim uredom u Hrvatskoj. Vjerujemo da je razvoj vještine medijske pismenosti građana primarni alat u borbi protiv dezinformacija i na taj način sudjelujemo na terenu.

Agencija aktivno sudjeluje u radu Europske regulatorne skupine za audiovizualne medijske usluge (ERGA), i između ostalih aktivnosti, u radu na borbi protiv dezinformacija. Agencija je također nadzirala provedbu Kodeksa prakse o dezinformacijama. Samoregulativni akt koji su potpisale vodeće digitalne platforme (poput Facebooka ili Googlea). Agencija je sudjelovala u izradi dubinske analize primjene Kodeksa, koja je identificirala brojne slabosti, što opravdava prijedlog da se prijeđe sa trenutno samoregulacijskog pristupa na model koregulacije.

Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? (npr. izvješća, analize, skripte, obrazovni materijali, videoisječci, webinari ... Molimo podijelite veze.)

Agencija za elektroničke medije upravlja i financira web portal www.medijskapismenost.hr koji je pokrenut u suradnji s UNICEF-ovim uredom u Hrvatskoj. U posljednje četiri godine portal je postao središnje nacionalno mjesto za medijsku pismenost u Hrvatskoj za informiranje, obrazovanje i okupljanje dioničara. Portal je namijenjen informiranju i obrazovanju o medijskoj pismenosti i medijskom obrazovanju. Glavne ciljne skupine su roditelji, učitelji i odgajatelji, tj. Svi oni koji sudjeluju u obrazovnom procesu. Cilj portala je pružiti cjelovit pregled pouzdanih i korisnih informacija o medijskoj pismenosti i medijima i njihovom potencijalnom utjecaju na razvoj djece i mladih na jednom mjestu. Portal pruža informacije o učincima različitih vrsta medija i žanrova za djecu, bavi se temama kao što su sigurnost na Internetu, problem dezinformacija, nasilje u medijima, stereotipi, utjecaj medija na razvoj djeteta i roditeljima nudi savjete o kako postupati u konkretnim situacijama u svakodnevnom životu. Također objašnjava znanstveni rad i politiku na polju medijske pismenosti. U posljednje vrijeme portal je počeo dijeliti više sadržaja u kritičkom razmišljanju i borbi protiv dezinformacija, aktivno pratiti rad europskih institucija i objavljivati ​​složenije sadržaje na tu temu.

Od početka su partneri web portala Hrvatska filmska unija, Hrvatski audiovizualni centar, Fakultet političkih znanosti i Akademija Sveučilišta dramske umjetnosti. U lipnju 2019. godine 6 drugih visokoškolskih ustanova pridružilo se partnerstvu.

Važan projekt su i Dani medijske pismenosti, koje su 2018. pokrenuli Agencija i UNICEF. Stvorio je platformu za okupljanje i suradnju s različitim društvenim dioničarima, poticanje i organiziranje održivih projekata i podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti, osnaživanje vještina medijske pismenosti građana i potporu nastavnicima i učiteljima razvojem obrazovnih materijala za medijsko obrazovanje. Dani medijske pismenosti sastoje se od tri glavna elementa:

  • događaji (predavanja, radionice, rasprave itd.)
  • jednodnevne radionice za studente u medijima proizvodnja i
  • distribucija obrazovnih materijala

Istodobno, web portal www.medijskapismenost.hr glavni je komunikacijski kanal događaja, gdje se objavljuju svi tekstovi vezani uz njega i – što je najvažnije – edukativni materijali i predavanja nastala u sklopu Dana Medijske Pismenosti.

U sklopu ovih projekata Agencija razvija i objavljuje obrazovne materijale vezane uz medijsku pismenost i život u digitalnom medijskom prostoru, koji se mogu preuzeti s portala. Od travnja 2018. objavljeno je 20 obrazovnih materijala koji su preuzeti više od 220 000 puta. https://www.medijskapismenost.hr/obrazovni-materijali-za-preuzimanje/.

Godine 2020., zbog pandemije koronavirusa, usredotočili smo se na video predavanja kako bismo učiteljima i studentima olakšali učenje o vještinama medijske pismenosti. Također smo objavili nekoliko lekcija o problemu dezinformacija. https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcije-medijske-pismenosti/

Značajan je segment redoviti godišnji fond, tj. Natječaj Agencije za elektroničke medije za financiranje projekata medijske pismenosti. Ovaj uobičajeni natječaj pokrenut je 2015. godine, a 2020. iznosio je ukupno 400.000 kuna.

Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji?

U borbi protiv dezinformacija ne postoje specifični lokalni izazovi i pristupi. To je globalni problem, kojem je pomogao tehnološki i digitalni napredak koji je u potpunosti promijenio način komunikacije, pa čak i društvene odnose. U novom medijskom ekosustavu građani su zatrpani informacijama i mogu imati poteškoća s razumijevanjem vijesti i pronalaženjem točnih informacija i pouzdanih izvora. Veliki su problem same digitalne platforme koje nisu odgovorne za sadržaj koji objavljuju i ne provjeravaju ili uklanjaju pogrešne informacije sa svojih platformi. Zbog njihovog netransparentnog rada i netransparentne primjene algoritama, problem dezinformacija samo se pogoršava. Stoga je najveći izazov pripremiti se na razini Europske unije, zakonodavni okvir koji će prisiliti digitalne platforme da preuzmu odgovornost i provjere objavljeni sadržaj. To će uvesti određenu razinu regulatornog modela na ovom polju.

Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog mišljenja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije?

  • Krize poput pandemije koronavirusa ukazuju na važnost sustavnog pristupa razvoju medijske pismenosti, razvoju i provedbi nacionalnih politika medijske pismenosti, omogućujući financiranje projekata i stvaranje platformi za okupljanje i suradnju različitih društvenih dioničara.
  • Pritom je presudno razviti i primijeniti modele cjeloživotnog učenja vještina medijske pismenosti za sve generacije, a ne samo za djecu i mlade. Svaka generacija trebala bi imati pristup i mogućnost korištenja obrazovnih alata, materijala i programa za razvijanje vještina medijske pismenosti, posebno za razvoj kritičkog mišljenja.
  • Medijska pismenost i poticanje kvalitetnog novinarstva jedini su kvalitetni i dugoročni alati koji mogu zaštititi građane od dezinformacija i manipulacija svih vrsta. Također, bitna je suradnja između internetskih platformi, stručnjaka i nadležnih tijela (kako nacionalnih tako i EU-a), a presudno je razviti neovisni postupak provjere činjenica kako bi se ograničilo širenje kampanja dezinformacija na Internetu uz poštivanje slobode izražavanja.

Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija?

Pojačavanje dezinformacija prvenstveno je uzrokovano tehnološkim napretkom i razvojem medijskih i komunikacijskih platformi. To je omogućilo neviđeno brzo širenje dezinformacija. Dva događaja bila su prekretnica, koja je široj javnosti pokazala sve opasnosti i mogućnosti koje predstavljaju društvene mreže i novi digitalni mediji izvan bilo kojeg regulatornog modela. To su američki predsjednički izbori 2016. i kampanja za izlazak Britanije iz EU (Brexit).

Prema vašem mišljenju, koja će buduća tri datuma / događaja vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2020.-2021.?

Teško je dati takva predviđanja, ali u svakom se slučaju pojačavaju kampanje dezinformacija u vezi s političkim procesima, tj. Izborima. Kampanje dezinformacija povezane s koronavirusom nastaviti će biti opasne, jer su nedostatak informacija i znanja na tu temu i strah među građanima stvorili plodne temelje za širenje teorija zavjere i dezinformacija.

Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine?

Najzastupljeniji narativi bili su oni o pandemiji koronavirusa, zajedno s onima o: podrijetlu / širenju koronavirusa i liječenju bolesti COVID-19, tj. Cijepljenju i povezanim dezinformacijama vezanim za 5G mrežu. S tim je povezan i problem smanjenja povjerenja građana u tradicionalne medije i institucije, što dodatno pridonosi njihovoj osjetljivosti na dezinformacije.

Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze.

Kao bivši novinar, uvijek sam se služio klasičnim informacijama o provjeri činjenica (tko je pisac, gdje je i kada objavljen, tko je meta, kome tekst utječe ili nanosi štetu). Sada to nazivamo alatima za provjeru činjenica. Za neke teme također obraćam pažnju na to kako su se s njima postupali ugledni provjeravači točnosti činjenica.

Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili?

Nisam bio svjedok nekih konkretnih dezinformacija, koje nisu dopirale do šireg kruga ljudi.

Prema vašem mišljenju, tko su najbolje glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto?

Ključni akteri medijske pismenosti u Hrvatskoj nesumnjivo su Agencija za elektroničke medije i njezin partner UNICEF, što je vidljivo iz odgovora na prva pitanja. Nisu važni sami projekti, već činjenica da je Agencija u suradnji s UNICEF-om stavila medijsku pismenost na socijalnu agendu te potaknula aktivnost i suradnju mnogih drugih socijalnih dionika i financiranje projekata.

U Hrvatskoj organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u medijskom obrazovanju, od kojih neke provode značajne obrazovne projekte i programe, poput Društva za komunikaciju i medijsku kulturu s programom Djeca medija ili projekt Centra za sigurniji internet koji koordinira Centar za Nestala i zlostavljana djeca. Posebno aktivne i bitne udruge na polju filmske i audiovizualne pismenosti, poput Hrvatskog filmskog saveza (npr. Škola medijske kulture dr. Ante Peterlić), Alternator (Festival dječjih prava) i Djeca susreću umjetnost (program Sedmog kontinenta), Shadow Bacači – Bacači sjenki (projekt Frooom) ili Udruga Dokkica. Na taj su način snažnim angažmanom i volonterskim radom organizacije civilnog društva stvorile sustavnu priliku za neformalno medijsko obrazovanje građana i donekle prevladale nedostatak sustavnog institucionalnog pristupa ovom pitanju. Stoga se mogu svrstati u ključne aktere u Hrvatskoj na polju medijske pismenosti.

Na razini Europske Unije presudna je Europska Komisija, tj. njezine nadležne uprave i agencije koje bi trebale stvarati pravilnike i poticati i provoditi projekte, a prije svega stvoriti okvir za sustavni razvoj medijske pismenosti i stalno financiranje projekata medijske pismenosti. Istodobno je presudno omogućiti najbolje moguće korištenje fondova EU-a kao što su Kreativna Europa i Obzor 2020. te postaviti jasne kriterije za raspodjelu sredstava i procese procjene.

ROBERT TOMLJENOVIĆ
Potpredsjednik Vijeća za elektroničke medije, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije u Hrvatskoj
Odgovoran, ustrajan, konstruktivan

Izbornik