Koja je tvoja uloga u organizaciji koju vodiš?
Učiteljica sam i istraživačica. Misiju Sveučilišta u Vilniusu i sebe, vidim ne samo u pružanju znanja i vještina studentima, već i u širenju njihovog razumijevanja svijeta naglašavajući važnost kritičkog razmišljanja.
Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog mišljenja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija?
Mi kao sveučilište moramo biti među onima koji stvaraju osnovu za kompetencije onima koji rade na polju medija, onima koji bi mogli biti vođe mišljenja ili onima koji su stručnjaci / profesionalci i tražimo pomoć kada nam zatreba – informacijski i komunikacijski profesionalci.
Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti?
Bavim se istraživanjem sociologije medija i političke komunikacije. Ta su područja usko povezana s medijskom pismenošću, analizom medijskih aktivnosti, upravljanjem medijima, ulogom medija u političkim, javnim raspravama.
Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji?
- Zbog svih i drugih tehnoloških dostignuća potrebno je revidirati aktivnosti provjere činjenica i razotkrivanja.
- Mijenjanje priča i metoda koje koriste oni koji izlažu javni diskurs zloćudnom naracijom.
- Dobne skupine i njihova interakcija sa zloćudnim pričama i njihovi stavovi prema dezinformacijama.
Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije?
- Obrazovni programi (predškolski i školski odgojni programi) gdje bi se medijska pismenost i kompetencije kritičkog mišljenja integrirali u predmete, ali ne kao samostalni predmet.
- Integracija mladih u aktualne građanske aktivnosti, budući da su aktivni na platformama društvenih mreža i nemaju povijesno sjećanje na rat ili situacije oružanih sukoba koji ih čine ranjivijima na zloćudne priče.
- Komunikacijske politike za promicanje EU-a, pripovijedanja u zemlji putem različitih komunikacijskih sredstava (glavni mediji, kreativne industrije, itd.).
Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija?
Ova je godina posebna – pandemijska situacija utjecala je na dezinformacijske aktivnosti nekoliko stranih aktera.
Prema vašem mišljenju, koja će buduća tri datuma / događaja vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2020.-2021.?
Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine.
Glavne priče se nisu promijenile: propadanje države, loše upravljanje.
Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili?
Posljednji slučajevi povezani su s tumačenjem situacije oko Navalnyja.
Prema vašem mišljenju, tko su najbolji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto?
Sveučilišta, omladinske nevladine organizacije i “elves“.
Intervju iz veljače 2021.
RENATA MATKEVICIENE
Izvanredni profesor Sveučilište Vilnius, Litva
Otvorena, kritična, odgovorna
JUDITA AKROMIENE