Kako biste opisali misiju i stručnost Vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija?

Centar za istraživačko novinarstvo koji vodim je medijska agencija čiji je cilj pružanje poštenih i nepristranih informacija građanima Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije, jer su neke od naših tema također regionalne. Čineći to, pokušavamo pružiti što je više moguće činjeničnih podataka, na temelju izvornih, neiskrivljenih izvora i dokumenata, kao i na činjenicama izdvojenim iz mišljenja ili diverzija. Na ovaj način, nadamo se kako ćemo podići razinu razumijevanja situacije u zemlji ili regiji, ali i educirati naše čitatelje koje su informacije istinite, kako ih pronaći, kome vjerovati i zašto vjerovati određenom izvoru. Kao rezultat, suprotstavljamo se dezinformacijama, u osnovi samo podučavanjem publike da su informacije dostupne putem pouzdanih izvora, oni se protiv dezinformacija bore istraživanjem. Provjera činjenica novi je globalni trend u medijskoj sferi i u osnovi svaka ozbiljna novinska organizacija to radi interno u vlastitim resursima. U našem slučaju, to je zadnja faza provjere prije objavljivanja priče: neovisna osoba koja nije sudjelovala u novinarskoj istrazi, provjerava jesu li sve izjave iznesene u priči koje su ranije prošle kroz urednički postupak i spremne li biti objavljeni se temelje na dokumentima i ne tumače se pogrešno, što je u osnovi glavna stvar. Dakle, provjera činjenica u kontekstu medijskog izvještavanja uključiv je dio u procesu razvijanja priča, videozapisa ili bilo kojeg drugog medijskog proizvoda. Sastavni je element postupka medijskog izvještavanja.

Koji su glavni resursi koje je razvila Vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti?

Istražne priče dostupne su na našoj stranici https://www.cin.ba/en/. Budući da u osnovi funkcioniramo kao medijska agencija, medijske organizacije u našoj zemlji ili u regiji preuzimaju priče koje objavljujemo. Na kraju su priče pohranjene na našoj web stranici, gdje su trajno arhivirane, dostupne na lokalnom jeziku i na engleskom jeziku. Sve priče su popraćene multimedijskim sadržajem, bilo da se radi o video zapisima, animacijama, infografikama, fotografijama i ostalim materijalima, ovisno o priči. Pokušavamo iznijeti što više dodatnih dokumenata kako bi šira publika bolje razumjela priču. Također, pokušavamo prilagoditi sadržaj različitim platformama društvenih medija, koje zahtijevaju drugačiji pristup. Iako, kao novinari istraživači, nemamo vlastite programe obuke, ali pružamo ulaz na treninge koje organiziraju druge organizacije. Naši obrazovni materijali objavljeni su na našem webu. U osnovi je to zbirka svih materijala koje smo proizveli tijekom 16. godina postojanja. Također sažimamo svoje godišnje aktivnosti u godišnjim izvješćima. Uz to, budući da je količina dokumenata i službenih podataka koje prikupljamo za svako istraživanje ili istragu ogromna, pokušavamo pružiti dodatnu uporabu za to otkrivanjem naših baza podataka. Na taj način, dijeleći digitalni pristup dokumentima koji su u našim rukama, pomažemo dužnosnicima, kolegama novinarima, istraživačima i svima ostalima da nastave istraživanje. To je velika stvar u Bosni ovih dana, jer je podatkovno novinarstvo relativno novo na Balkanu, za razliku od ostatka Europe ili svijeta. Pokušavamo potaknuti druge da pokušaju pronaći drugi kut, drugu priču, dodatnu priču u dokumentima koje smo koristili https://cri.lt/#publications

Koji su, prema Vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji?

Mislim da je najveći izazov u cjelini to što se moramo jako boriti da se vratimo na temelj novinarstva. Novinari će se morati vratiti poštivanju profesionalnih standarda koji se nisu promijenili. Novinari se danas bore sa društvenim mrežama ili građanskim novinarstvom, što je novi koncept koji će, nadamo se, nestati jer to nije novinarstvo. Istodobno, danas se novinarima često zamjera da nisu profesionalni, da su pristrani, da su politički povezani s različitim političkim opcijama. To im definitivno umanjuje položaj. Stoga je izazov vratiti se osnovama, nastaviti sa profesionalnim standardima i prilagoditi se novom vremenu, jer potreba za nepristranim i istinitim informacijama nije prestala postojati. Izazovi su također financijski, profesionalni i obrazovni, ali to se ne razlikuje od bilo koje druge profesije, samo moramo kontinuirano učiti i prilagođavati se izazovima društva.

Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije?

Novinari moraju započeti suradnju sa svojim kolegama iz ostatka svijeta. Postoje izvrsna rješenja, nikad im nije bilo lakše pristupiti putem Interneta u globalnom svijetu. Dakle, prije svega: komunikacija i suradnja među novinarima, razmjena informacija, znanja, rješenja, ideja kako smisliti priču, koje korake poduzeti da se istraži ovo ili ono. S druge strane, mi kao građani morat ćemo shvatiti da nisu svi izvori istiniti i više se baviti odabirom izvora naših preporučenih informacija. Na taj ćemo se način moći boriti protiv dezinformacija, koje zajedno s govorom mržnje predstavljaju prijetnju društvu.

Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija?

Covid19, Covid19, Covid19. Mislim da početak pandemije nije datum koji možemo odrediti za početak kampanja dezinformacija, on je samo jasno naglasio sve zle strane manipulativnih aktivnosti, kako mogu zbuniti ljude i izazvati strah.

Prema Vašem mišljenju, koja će tri buduća datuma / događaja vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2020.-2021.?

Na kraju ćemo doći do točke u kojoj imamo cjepivo dostupno općoj populaciji, što mislim da će aktivirati anti cijepljenje, pa će to definitivno biti datum u vremenu koje dolazi. Zajednica protiv cjepiva ponovno će rasti i bit će vrlo glasna i vidljiva. Još jedna prekretnica u budućnosti bit će kad budemo u mogućnosti službeno proglasiti da je pandemija gotova i morat ćemo ponovno naučiti kako živjeti normalno, kao prije pandemije. Još je jedan datum po mom mišljenju povezan s trenutkom kada prihvatimo da se ljudska prava moraju poštivati ​​bez postavljanja pitanja. Kada će doći ovaj datum i hoćemo li moći obilježiti dan ili razdoblje u vremenu kada se svi slažu da su ljudska prava jednaka za sve – to je drugo pitanje.

Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine.

Opet, naravno, Covid 19 – brojne pripovijesti o dezinformacijama odnose se na Covid-19 ili oko njega. Ali mislim da također vidimo uspon populističkih pokreta širom svijeta, kao i porast nacionalističkih, ako ne i fašističkih pokreta posebno u Europi, ali i u ostatku svijeta.

Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze.

Dižu se portali za provjeru činjenica koji nisu novinarski, ali funkcioniraju kao tipična organizacija za provjeru činjenica. Uzimaju dostupnu priču i provjeravaju je prema činjenicama i izvorima tih činjenica. To je dobar način za obrazovanje javnosti koja počinje primjećivati ​​i redovito posjećivati ​​te web stranice, jer se one redovito pojavljuju. Ovdje u Hrvatskoj imamo Faktograf, ali postoje slične organizacije na zapadnog Balkana i šire. To je dobar način da naučimo što treba tražiti u informaciji i da shvatimo da nije sve što čitamo, bilo to medijska ili društvena mreža, istinito ili nepristrano. Dakle, samo učenje na što treba tražiti u priči, prvi je korak u globalnoj borbi protiv dezinformacija. Ako očekujemo da je samo jedna skupina, jedan dio društva odgovoran za poboljšanje svijeta, nikada ne bismo mogli dobiti ovu bitku.

Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili?

Meni osobno najdraži je pokret protiv cjepiva. Doista vjerujem da ljudi imaju slobodu izbora, ali ako odluče ne cijepiti sebe ili svoju djecu, tada ne bi trebali moći uživati ​​u svim ostalim aspektima modernog društva.

Prema Vašem mišljenju, tko su danas najbolje glumci, u vašoj zemlji, kao i u EU - koji igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto?

Teško je odrediti jednog glumca. Mislim da bi općenito javne osobe trebale biti odgovorne za uzbunjivanje javnosti, bez obzira čime se bavile, bez obzira koje su profesije. Jednom kad netko postane prepoznatljiv, njegova ili njezina je uloga doprinijeti razumijevanju ljudi za sve, uključujući i medijsku pismenost.

LEILA BICAKCIC
Izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo
Poštena, profesionalna, oslanja se na činjenice

JUDITA AKROMIENE

Izbornik