1. Početna
  2. Kritički mislioci

Kritički mislioci

Kritički mislioci

LORDAN PRELOG

Koja je tvoja uloga u organizaciji koju vodiš? Voditelj projekta i administrator virtualnog muzeja lažnih vijesti (Muzej lažnih vijesti). Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Institut za nove medije i e-demokraciju (InMed) okuplja znanstvenike i praktične radnike na polju novih medija, masovnih medija, odnosa s javnošću i političkih komunikacija. Glavna funkcija InMed-a (https://www.edemokracija.hr/) je proučavanje utjecaja novih tehnologija na društvene i političke procese. Projekt Muzeja lažnih vijesti rezultat je dugogodišnjeg rada InMed-a koji, između ostalih aktivnosti, u Međuuniverzitetskom centru u Dubrovniku od 1995. godine organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju “Informacijska tehnologija i novinarstvo”. Novinari, znanstvenici i drugi sudionici posljednje četiri konferencije prepoznali su sve veću opasnost od dezinformacija za medije i demokraciju, stoga smo odlučili uspostaviti Muzej lažnih vijesti kao virtualno mjesto na kojem ljudi mogu pronaći više informacija o lažnim vijestima, dezinformacijama i dezinformacijama. Koji su glavni resursi koje je razvila Vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? (npr. izvješća, analize, skripte, obrazovni materijali, video isječci, webinari ... Molimo podijelite veze.) Na našoj web stranici www.mlv.hr možete pronaći mnoge resurse na temu dezinformacija i lažnih vijesti. U veljači 2021. pokrenuli smo svoj prvi besplatni internetski tečaj za sve zainteresirane za dezinformacije i lažne vijesti. Tečaj je trajao 10 radnih dana putem e-pošte tijekom kojih su se polaznici upoznali s poviješću lažnih vijesti, alatima i tehnikama za borbu protiv lažnih vijesti te s različitim aspektima i oblicima dezinformacija. Više od 70 sudionika naučilo je o društvenim mrežama, deepfakesu, pristranosti u potvrdi, provjeri činjenica i ostalim. Naš drugi internetski tečaj o lažnim vijestima započet će u lipnju i svi se mogu besplatno registrirati popunjavanjem jednostavnog obrasca na www.mlv.hr Glavne teme Muzeja lažnih vijesti su svjedočenja novinara, sveučilišnih profesora i drugih stručnjaka koji su napisali kratke članke o svojim iskustvima s ‘lažnim vijestima’ (https://mlv.hr/svjedocanstva/), obrazovne igre, znanstveni radovi, izvještaji i drugi materijali (https://mlv.hr/multimedija/) kao i odabrani članci o dezinformacijama i lažnim vijestima iz hrvatskih medija (https://mlv.hr/novosti/) Koji su, prema Vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? – nedostatak medija i digitalne pismenosti u Hrvatskoj; – neki mediji (etika i profesionalnost); – nema zakonske regulative („zakon o lažnim vijestima“). Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? – medijska pismenost konačno bi trebala postati sastavni dio kurikuluma (osnovne) škole; – vlada bi trebala ulagati i educirati građane svih dobnih skupina o prijetnjama i opasnostima dezinformacija i lažnih vijesti za demokraciju i otvorena društva jer dezinformacije i lažne vijesti nagrizaju povjerenje ljudi u institucije, znanstvenike i medije. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Kampanje dezinformacija organizirane prije i tijekom lokalnih izbora u svibnju u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu, preplavile su medije i društvene mreže. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine? Teorije dezinformacija i zavjere o podrijetlu, zaštitne mjere i druge tvrdnje povezane s virusom Sars-CoV-2 i cijepljenjem. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze. Često provjeravam vijesti na raznim uslugama provjere činjenica (First Draft, Snopes, PolitiFact) i aplikacijama za provjeru slika poput https://tineye.com/. Prema Vašem mišljenju, tko su danas najbolji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? Agencija za elektroničke medije u Hrvatskoj radi na borbi protiv dezinformacija podržavajući web stranicu www.medijskapismenost.hr   Intervju je objavljen u srpnju 2021. Lordan Prelog Voditelj društvenih medija na Sveučilištu u Zagrebu Timski igrač, konstruktivan, otvorenog uma JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

SARA JERMAN

Koja je tvoja uloga u organizaciji koju vodiš? Radim kao Brand Manager u hrvatskoj kozmetičkoj tvrtki Olival s tradicijom duljom od 27 godina. Opseg mog poslovanja donekle je specifičan. Sretan sam što mogu izraziti svoj interes za širok spektar zadataka i raditi u više od nekoliko domena koje me osobno zanimaju, od stvaranja sadržaja za društvene medije i blogove, svakodnevne brige o kupcima do PR-a, marketinga influencera. razvoj i koordinacija strategije, različiti projekti usmjereni na društvenu odgovornost poduzeća, kao i sudjelovanje u istraživačkom i razvojnom timu. Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Rastom društvenih medija, posebno Instagrama, TikTok-a i Facebook grupa, sve je postalo još jednostavnije i publici dostupnije – znanje i lažne informacije istovremeno. Učenje, provjera činjenica i spoznaja ispravnog od lošeg postali su teži i na polju kozmetike. Stoga je naša najveća misija temeljita edukacija naših kupaca na mnogim različitim razinama. Trudimo se educirati kroz teme i informacije koje predstavljamo na našem blogu, web odjeljku s čestim pitanjima i društvenim mrežama, ali i u izravnoj, 1 na 1 komunikaciji s klijentima, gdje uvijek pokušavamo ponuditi osnovne odgovore koji će pružiti puno dublje razumijevanje stvari i zaustavljanje dezinformacija koje su, nažalost, vrlo česte i ponekad vrlo štetne. Koji su glavni resursi koje je razvila Vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? (npr. izvješća, analize, skripte, obrazovni materijali, video isječci, webinari ... Molimo podijelite veze.) Kako smo tvrtka sa sjedištem u EU, dužni smo slijediti i pridržavati se definiranih i strogih propisa o kozmetičkim proizvodima. Rekao bih da je osnovni resurs kozmetike u Europi Uredba (EC) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima. Ovaj dokument osigurava da je svaki kozmetički proizvod dizajniran, formuliran i izrađen u Europi siguran u svom konačnom obliku za krajnjeg kupca i korisnika. Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Kad promatram trenutnu situaciju s njegom kože, vidim da se neki mitovi uspješno nastavljaju u diskusijama, iako su više puta objašnjavani i dekonstruirani u različitim izvorima i prigodama. Primjerice, teme poput zaštite od sunca obrađuju se u različitim perspektivama kozmetičkih marki, liječnika koji su javne osobe i različitih utjecajnih osoba za njegu kože. Svi oni ističu važnost i dokazanu sigurnost nošenja kreme za sunčanje, ali ipak neki ljudi sumnjaju u sigurnost UV filtera ili njihov utjecaj na sintezu vitamina D. Da zaključimo, ljudima je još uvijek teško provjeravati činjenice i vjerovati brandovima (koji slijede niz različitih propisa) o ovakvim temama više nego anonimnim korisnicima Interneta ili “osobi iz susjedstva” s anegdotalnim iskustvom. Jednostavnije rečeno, čini se da ljudi nemaju povjerenja, interesa i volje da znaju bolje. Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? Pokušavamo se usredotočiti na svakodnevno obrazovanje putem našeg računa na društvenim mrežama o različitim temama poput aktivnih sastojaka, njihove upotrebe, kombiniranja i slično. Volimo koristiti različite zabavne formate i pojednostaviti komunikaciju, čak i gamificirati put učenja kroz kvizove na Instagram priči, što iskustvo čini ležernijim i opuštenijim. Također, koristimo našu web stranicu, posebno odjeljak s često postavljanim pitanjima i blog, kao mjesto gdje će svi lako pronaći odgovore o našim proizvodima i najvažnijim ili najmodernijim temama vezanim uz osobnu njegu. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Nisam primijetio takve događaje ili datume, ali smatram da se na našem polju kozmetike pojačavanje dezinformacija dogodilo tijekom pandemije, porastom upotrebe društvenih mreža i internetskih trgovina, posebno 2020. godine. Prema vašem mišljenju, koja će buduća tri datuma / događaja vjerojatno dovesti do intenziviranja aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2021.? Nadamo se da je razdoblje intenziviranja završeno. Optimistično gledam na stvari. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine? Ako rezimiramo, prevladava narativ – “obični mali ljudi” imaju vanjskog velikog i moćnog neprijatelja koji im pokušava naštetiti različitim metodama – širenjem virusa, cijepljenjem, 5G tehnologijom, politikom, religijom, pokretima, znanošću itd. Krajnji je cilj depopulirati i kontrolirati čovječanstvo. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze. Volim čitati hrvatski Faktograf.hr, ali kao stručnjak s fakultetskom diplomom novinarstva naučio sam “dublje kopati” počevši od prve stranice preglednika. Alati i web stranice ovise o temama o kojima pokušavam saznati više. Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili? Na našem polju rada, a to je kozmetika, srećom, svjedoci smo razobličenih mitova gotovo svakog dana u tjednu. Otkrivamo ih za svaku osobu koja pokaže interes. Pokušat ću napraviti kontekst jednim jednostavnim primjerom. Neki korisnici čvrsto vjeruju da se u njezi kože vitamin C ne može koristiti s niacinamidom (vitamin B3). Naš je posao objasniti razlike između derivata – askorbinskoj kiselini je potreban pH proizvoda od oko 3,5 da bi bio (više) stabilan i pružio učinke na kožu, a niacinamid djeluje u mnogo manje kiselom pH. Kada se koriste zajedno, kiseli pH medija (proizvoda) može uzrokovati hidrolizu niacinamida i učinak ispiranja (crvenilo lica). Derivati ​​vitamina C poput SAP (natrijev askorbil fosfat) zahtijevaju isti pH proizvoda isto kao i niacinamid, tako da se mogu sigurno koristiti zajedno, bez ikakvih kontra efekata na kožu. Prema Vašem mišljenju, tko su danas najbolji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? Kao što je već spomenuto, Faktograf.hr jedan je dobar primjer hrvatskih inicijativa za bolju medijsku pismenost. Želio bih naglasiti jednu zanimljivost – Facebook stranice posvećene borbi protiv clickbait-a i lažnih vijesti koje vode privatne osobe ili grupe građana koje su također popularne u Hrvatskoj. Na globalnom terenu, medijska pismenost je i dalje vrlo krhka stvar, ranjena događajima i fenomenima poput američkih predsjedničkih izbora, COVID-19, uspona QAnona, pokreta protiv vaxxera itd. To je složen problem i svi moramo poduzeti dio rješenja, kroz naš osobni i poslovni život. Sara Jerman Voditelj robne marke u Olival Cosmetics Oduševljen, radoholičar, strateški JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

DZINA DONAUSKAITE

Koja je tvoja uloga u organizaciji koju vodiš? Litvanski novinarski centar usredotočen je na novinarsko obrazovanje i obrazovanje o novinarstvu i javnoj komunikaciji što uključuje važne aspekte medijske pismenosti. Kao vođa organizacije, odgovorna sam za pružanje mogućnosti poboljšanja iskusnim litvanskim novinarima iz srednje karijere. Također sam odgovorna za povećanje razumijevanja novinarstva u širem društvu. Također tražim mogućnosti za istraživanje primijenjenog novinarstva i pripremu metodoloških materijala koji bi novinarima mogli poslužiti kao nadahnuće za razmišljanje o rezultatima vlastitog rada. Sljedeći fokus mog rada je povezivanje novinara s nedovoljno zastupljenim izvorima – bilo da se radi o izvorima iz socijalno ugroženih grupa ili izvorima koji posjeduju vrhunsku stručnost. Nedavno sam uložila puno truda u razvijanje aktivnosti koje pomažu poboljšati vještinu pismenosti novinara i društva u digitalnoj medijskoj komunikaciji. U ovom odjelu, mi u litvanskom novinarskom centru ističemo kritičko razmišljanje o tome kako digitalni mediji utječu na naše društvo, znanje koje stječemo dok ga koristimo, individualnu sigurnost i privatnost. Sada postaje sve važnije za novinare koji se imaju tendenciju povezivanja s povjerljivim izvorima na mreži i nastoje zaštititi svoj identitet i dobrobit. Kako biste opisali misiju i stručnost Vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Pružamo duboko znanje i vještine iz područja koje je presudno u suzbijanju dezinformacija. Teorija i praksa kvalitetnog novinarstva uvijek su bili povezani s provjerom, kritičkim razmišljanjem, provjerom činjenica i medijskom pismenošću. U doba obilja dezinformacija, vjerujem da se važnost našeg rada znatno povećao. Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? https://lzc.lt/leidiniai/erdve-moksleiviu-balsui-kaip-kurti-mokyklos-laikrasti/ https://lzc.lt/leidiniai/interneto-zemelapis-interneto-mediju-rastingumo-metodologine-priemone-mokytojams/ https://lzc.lt/leidiniai/ziniasklaidos-teises-vadovas/ https://lzc.lt/leidiniai/zurnalistu-darbas-interneto-amziaus-lietuvoje-issukiai-saugumui-privatumui-reputacijai/ https://lzc.lt/tyrimai/2020/atotrukis-tarp-moteru-ir-vyru-ekspertu-citavimo-ziniasklaidoje-vis-dar-didelis/ https://lzc.lt/naujienos/2019/demesio-neigaliesiems-lietuvos-ziniasklaida-vis-dar-syksti/ Koji su, prema Vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? – Velika nejednakost povezana s društveno raširenim osjećajima nesigurnosti, nemoći, izolacije i tjeskobe. Istraživanja pokazuju da ljudi koji proživljavaju te osjećaje vjerojatnije će prihvatiti teorije zavjere. – Zanemarivanje sustava javnog formalnog i neformalnog obrazovanja, malo pozornosti medijskoj pismenosti. – Ne postoji politika koja bi se suprotstavila širenju dezinformacija na društvenim mrežama. Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? – Projekt školskih novina tijekom kojeg smo putovali u litvanske škole i radili na razvijanju medijske pismenosti i novinarskih vještina mladih. – Priručnik o digitalnoj medijskoj pismenosti za multiplikatore (prvenstveno školske učitelje). – Stručna medijska obuka koja je stručnjacima pružila znanje i alate potrebne za suzbijanje dezinformacija širenjem visokokvalitetne stručnosti temeljene na znanosti i istraživanju. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? – Pandemija tijekom koje su uvedene razne obavezne mjere karantene bila je glavni poticaj za obilje dezinformacija. – Parlamentarna izborna kampanja tijekom koje su se neki političari oslanjali na skupine i ljude koji javno šire dezinformacije. – Anti autoritarni pokret u Bjelorusiji. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine? Ove godine većina dezinformacija vrtila se oko cijepljenja kako bi se spriječilo Covid-19, uporaba maski i drugih karantenskih pravila. Nacionalna obrambena infrastruktura i političke odluke povezane s nacionalnom obranom još su jedno područje koje se stalno dovodi u pitanje izmišljenim pripovijestima popraćenim hakiranjem medijskih web stranica ili e-maila urednika i novinara. U porukama ove vrste izruguju se litvanska neovisnost i neke političke deklaracije, poput podrške bjeloruskom anti autoritarnom pokretu. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze. Litvanski novinari koji se usredotočuju na analizu priča o dezinformacijama rade dobar posao u dekonstrukciji i provjeri činjenica, pa se uvijek pozivam na članke provjeravatelja činjenica na 15min.lt, Delfi.lt i lrt.lt kako bi bolje razumjeli kontekst nekih prevladavajućih pripovijesti o dezinformacijama.   Intervju objavljen u travnju 2021. godine. Džina Donauskaitė Direktorica, litvanski novinarski centar Znatiželjan Zainteresirana, usredotočena JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

PAUL ZIBI

Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog mišljenja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Otprilike tri godine udruga EDUK-MEDIA djeluje kada je riječ o razvoju kritičkog duha u medijskoj praksi. Organizira kampanje podizanja svijesti o internetskim dezinformacijama putem svojih različitih kanala kao što su Facebook, Linkedln i Twitter. Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? https://twitter.com/EdukMedia/status/1367118381682458625?s=19 https://twitter.com/EdukMedia/status/1366315816812183556?s=19 https://twitter.com/EdukMedia/status/1364518060334456832? s = 19 https://twitter.com/NgalaDesmond/status/1364455778720047105?s=19 https://twitter.com/EdukMedia/status/1363209538942472195?s=19 https://twitter.com/EdukMedia/status/1361966866407821317 ? s = 19 https://twitter.com/EdukMedia/status/1361017129089261569?s=19 https: //twitter.com/EdukMedia/status/1360101700523220995? s = 19 https://twitter.com/EdukMedia/status/ 1359572282084110343? S = 19 https: //www.facebook.com/2118416268378783/posts/2950668671820201/? Sfnsn = mo https://www.facebook.com/2118416268378783/posts/2942211369332598 Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Promicanje medijskog obrazovanja. Smanjivanje digitalnog jaza. Podržavanje udruga u aktivnostima vezanim za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje na mreži. Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? Organiziranje redovitih internetskih kampanja podizanja svijesti. Organiziranje vježba na webinarima o provjeri činjenica i tehnikama dezinformacija. Zagovaranje formalizacije medijske i informacijske pismenosti (MIL). Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Regionalni izbori održani 6. prosinca 2020. u Kamerunu, pandemija Covid-19. Prema vašem mišljenju, koja će buduća tri datuma / događaja vjerojatno dovesti do intenziviranja aktivnosti dezinformacija 2021. godine? Ograničenja u vezi s cijepljenjem protiv Covid-19, velika nezaposlenost, lockdown. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine? Polemika oko cjepiva protiv Covid-19, stigmatizacija ranjivih ljudi, mrežni govor mržnje, isključenje i tribalizam. HaJeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze. Google pretraživanje slika, što omogućuje provjeru autentičnosti slike. Prema vašem mišljenju, tko su danas najuspješniji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? U Kamerunu postoje organizacije civilnog društva, posebno EDUK-MEDIA, koja danas igra presudnu ulogu kada je u pitanju medijska pismenost. Intervju objavljen u travnju 2021. godine. PAUL ZIBI Odvjetnik za digitalno pravo i medijski pedagog u EDUK-MEDIA, Kamerun Discipliniran, rigorozan, moralizirajući JUDITA AKROMIENE  
Kritički mislioci

GORDANA VILOVIC

Kako biste opisali misiju i stručnost Vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Formalno, na našem sveučilištu nemamo satove medijske pismenosti, iako je ovaj koncept vidljiv na više razina. Naravno, ono što svakoga zaokuplja jest provjera činjenica i suzbijanje dezinformacija. Svojim studentima kažem da lažne vijesti nisu ništa novo, one su uvijek postojale, ali u prošlosti nije bilo društvenih medija koji su omogućili njihovo širenje u tako velikim razmjerima. Činjenice treba neprestano provjeravati, a tek onda mogu ići u javnost. Koji su glavni resursi koje je razvila Vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? Svakako sve što radimo u vezi s istraživačkim novinarstvom. Također bih preporučila rad Faktografa iz Zagreba, organizacije koja djeluje u mreži svih institucija za provjeru činjenica: https://faktograf.hr/. Koji su, prema Vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Rekla bih koliko god smo demokratska zemlja i imamo sve karakteristike moderne demokracije, još uvijek imamo problem s nedostatkom angažmana na strani društva. Imamo i novinare koji se bore kako bi preživjeli, čija je uloga pisati o istini ili se približiti istini, ali ih nažalost ucjenjuje sam život: trebaju razmišljati o svojoj djeci, svojim obiteljima, ne mogu jednostavno reći “dajem otkaz na poslu”. Hrvatska je mala država i ako napuste posao u Zagrebu, upitno je hoće li naći novi posao u Splitu. Dakle, vrlo je komplicirano i mislim da su najveći izazovi: nerazvijena demokracija, pasivno društvo i novinari ucijenjeni životom. Civilno društvo igra važnu ulogu, djeluje, ali ne može riješiti sve probleme. Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? To je vrlo teško pitanje. Mogu samo reći da se divim ljudima koji kažu da će vam pokazati kako prepoznati lažne vijesti. Mislim da ne postoji osoba koja te može naučiti, možeš se samo educirati, iskoristiti svu sivu tvar svog mozga da kažeš da je ovo ludost, ovo je glupo, ne želim da me to zavara i ne želim pročitati ovaj članak jer je to gubljenje mog vremena. Moramo naučiti ljude da se koriste društvenim mrežama, da ne postanu ovisni o njima, da prestanu djelovati na znatiželju koja može biti neizmjerna, da ne postanu žrtve mamaca. Mislim da bismo se trebali vježbati kako bismo trošili manje vremena na glupe stvari, koje su beskonačne. Prvo bih se pozvala na naše navike, potaknula bih bolje obrazovanje, ne samo Google-ovo obrazovanje, i naravno pomoć civilnom društvu da izgradi mrežu protiv dezinformacija. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Mislim da je pandemija bila prva pojava oko koje su dezinformacije postale ogromne i gdje ste mogli vidjeti veliku količinu ljudi koji se zakače na to. Stoga mislim da je moj odgovor: korona, korona i korona. Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili? Bilo je puno dezinformacija u vezi s korona situacijom: tvrdnje da virus ne postoji, da vitamin C pomaže u njegovom izlječenju i mnoge druge apsurdne teorije. Prema Vašem mišljenju, tko su najbolji glumci u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? Nisam sigurna da bih mogla ikoga izdvojiti. U ovom području puno je obrazovanih ljudi i sveučilišnih predavača. Mislim da bi se medijsku pismenost trebalo podučavati u školama, od najmlađe dobi do sveučilišne razine. Ali o Hrvatskoj ne mogu reći ništa posebno.   Intervju objavljen u travnju 2021. fot. Sasa Zinaja GORDANA VILOVIC Prodekan na Sveučilištu političkih znanosti u Zagrebu Odgovorna, uključiva, konstruktivna JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

LEO BUDICIN

Kako biste opisali misiju i stručnost Europskog parlamenta na polju suzbijanja dezinformacija? Europski parlament oblikuje zakonodavni okvir za suzbijanje dezinformacija i lažnih vijesti omogućavajući sigurno i otvoreno digitalno okruženje. Koji su glavni resursi koje je razvio EP i koje biste bili voljni podijeliti? Želio bih preporučiti istraživanja i publikacije koje je razvio trust mozgova Europskog parlamenta, a koja se mogu naći na: https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/home.html?publicationType=AT_A_GLANCE Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija? Snažna polarizacija javne rasprave, neobjektivno izvještavanje i nekontrolirani rast digitalnih platformi. Možete li navesti tri rješenja kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? Bolje zaštitite zviždače, preispitujte i provjerite izvor informacija i poboljšajte digitalnu pismenost. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? To bi definitivno bili koronavirus, cjepiva i izbori. Prema vašem mišljenju, koja će tri buduća datuma / događaja vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2020.-2021.? Ovdje opet moram spomenuti koronavirus, cjepiva i izbore. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ovdje bih spomenuo Google Fact Check Explorer, gdje možemo pretraživati ​​rezultate provjere činjenica s weba o temi ili osobi: https://toolbox.google.com/factcheck/explorer Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili? Dezinformacije o korištenju fondova EU, posebno plana oporavka. Prema vašem mišljenju, tko su danas najuspješniji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti? Zviždači – relevantne informacije koje bi inače ostale skrivene, često izlažu na vlastiti rizik. Intervju iz ožujka 2021. LEO BUDICIN Kabinet člana Europskog parlamenta Pouzdan, analitičan, usmjeren na rezultat JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

MAIA MAZURKIEWICZ

Koja je tvoja uloga u organizaciji koju vodiš? Radim za dvije organizacije: Savez za Europu, čiji sam suosnivač, i Europsku frontu. Osnovali smo Savez za Europu 2018. godine kako bismo upoznali civilno društvo o važnosti Europske unije i zajednički djelovali. Shvatili smo da populisti i ljudi koji šire dezinformacije mogu puno bolje prenijeti svoje poruke. To smo željeli učiniti i mi na našoj strani. Počeli smo s kampanjom Vote4Friendship, potičući ljude da izađu na izbore. U cilju nam je pokazati da je najbolji način za borbu protiv dezinformacija pozitivna komunikacija. Tijekom izbora za Europski parlament, uz ovu kampanju, pokrenuli smo mrežu organizacija koje se bave borbom protiv dezinformacija. Surađivali smo s civilnim društvom i vladinom upravom te smo imali stalni kontakt s Europskom komisijom. Tijekom predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2015. primijetili smo da su dezinformacije snažno utjecale na društvene stavove. Zbog toga smo se odlučili boriti s tim izazovom. Imali smo mrežu koju smo napravili u suradnji s raznim organizacijama, a osim toga počeli smo stvarati i alate za praćenje Interneta. Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Naša misija je pokazati da smo zajedno jači. Radeći skupa, svim snagama, i ovdje ne govorim samo o civilnom društvu, već o svim ljudima kojima su demokracija, sloboda i europske vrijednosti ključne. Naša misija je uglavnom podržati Europsku uniju, iako isto gledamo globalno i nadgledamo što se događa u svijetu. Naša misija je ujediniti se i pružiti alate civilnom društvu, pokazavši da zajedno možemo više. Također vjerujemo da jedna organizacija ne može sve, ali trebali bismo surađivati. Svako ima različite kapacitete i kompetencije. Europska fronta je koalicija i organizacija koja želi surađivati ​​za Europsku uniju. Napravili smo istraživanje o stavovima Poljaka prema Europskoj uniji, na koje su 2018. vrlo snažno utjecali izbjeglice i migranti iz Ukrajine. Sada možemo vidjeti da i pandemija utječe na ove stavove. Glavni projekt Europske fronte bili su Keyboard Warriors, borba protiv dezinformacija na Internetu. Koji su primarni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? (npr. izvješća, analize, skripte, obrazovni materijali, video isječci, webinari. Molimo podijelite veze.) Primarni alat na kojem radimo je Inteligencijska Jedinica za Socijalne Medije (SMIU) – https://www.alliance4europe.eu/2019/03/09/smiu/. SMIU je alat za nadgledanje Interneta: za dezinformacije i govor mržnje. Djelujemo na platformama kao što su Twitter i Facebook. Svi alati koje koristimo legalni su i u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka koja nam je izuzetno važna. Osim praćenja, pomažemo raznim organizacijama civilnog društva da izgrade svoju internetsku pokrivenost. Također ih učimo kako komunicirati s vanjskim svijetom, jer komunikacija ostaje ozbiljan problem. Vjerujemo da se sa pozitivnom komunikacijom možemo boriti protiv dezinformacija. Zašto se dezinformacije šire? Šire se, jer utječu na osjećaje ljudi, a prenosi jednostavnu poruku. Želimo da se pozitivne informacije apsorbiraju na isti način. Osim toga, izvješća izrađujemo pomoću alata SMIU. Naše najnovije izvješće bilo je o stvarima vezanim za Black Lives Matter. Također, imamo mrežu organizacija koje se bave dezinformacijama. Uključuje predstavnike administracije, ne samo europske, već i američke, kao i organizacije iz cijele Europe te tvrtke uključene u borbu protiv dezinformacija i praćenja. Ova mreža djeluje od izbora za Europski parlament. Također, provodimo seminare, webinare i radionice tijekom kojih pokazujemo kako kritički razmišljati. Trenutno se prijavljujemo za poticaje kako bi izgradili platforme za oblikovanje „medijske pismenosti“ jer svoje znanje i iskustvo želimo prenijeti na ljude. Jedan od glavnih alata koje koristim je kontakt s ljudima, jer je obrazovanje presudno kada se govori o medijskoj pismenosti i kritičkom razmišljanju. Iznimno je važan dijalog koji u Poljskoj i Europi vodimo sa srednjoškolcima, studentima, ali i sa starijim osobama i nadam se da ćemo uskoro ponovno krenuti izvan mreže. Prema Vašem mišljenju, koja su tri najvažnija trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Jedan od najvećih izazova je zajedničko djelovanje i prilagođavanje poruka svojoj publici. Sposobnost komunikacije kako bi doprijeli do ljudi. Za to, trebate razgovarati s ljudima na sveobuhvatan način. Moramo prihvatiti da se promijenio način na koji poljsko društvo doživljava poruke, iako je ovo svjetski izazov. Ljudi više vole jednostavne informacije, koje su obično slikovne, ponekad u obliku video zapisa. Glumci koji se bave dezinformacijama, bilo vanjskim ili unutarnjim, savršeno znaju kako se nositi s njima. Vidimo što se događa na Internetu, koje riječi moramo koristiti da bismo bili vidljivi. Znamo da naša poruka mora biti jednostavna, jasna. Važan je način na koji se to kaže, ali važno je i kako se informacije vizualiziraju, je li riječ o jednostavnoj fotografiji, koliko riječi ima na grafikama društvenih mreža. To je i ono što podučavamo svoje klijente i civilno društvo s kojima surađujemo putem Jedinice za obavještajnu službu socijalnih medija. Najvažnije je doći do ljudi s pozitivnim informacijama i omogućiti im odabir informacija. Ako korisnici Interneta na Googleu napišu: “Covid ne postoji”, tada će, naravno, dobiti odgovore da nema pandemije. Moramo ih natjerati da prepoznaju činjenicu da je Covid tu i da to moraju uzeti u obzir u svom ponašanju. Drugi problem povezan je s kampanjom poljske vlade “360”, koja se odnosi na manipulaciju društvom. Vlada se vrlo dobro sporazumijeva s Poljacima i mijenja društvene poglede. To smo vidjeli 2015. godine u vezi s izbjeglicama, a sada i u vezi s LGBT-om. Gledatelji gledaju TVP, dobivaju neke informacije, a zatim vide plakat o sličnoj temi, čuju isto u obitelji i njihovi se stavovi mijenjaju, pogotovo kad nema obrazovanja. Nedostatak znanja ogroman je problem. Ljudi su otporniji na dezinformacije ako su svjesni da takav fenomen uopće postoji, da moraju kritički razmišljati i biti na oprezu prema informacijama kojima su bombardirani na Internetu, posebno ako vide da to utječe na njihove emocije. Tu bi se trebalo upaliti žuto svjetlo. Naravno, otporniji smo i na dezinformacije ako poznajemo temu, što je teško zbog masovne poplave informacija kojima smo stalno izloženi. Nije lako filtrirati, pregledati podatke. Ključ je obrazovanje. U Poljskoj nedostaje odgovarajućih propisa koji se tiču ​​Interneta, a time i širenja mržnje i dezinformacija. Tragičan je primjer atentat na predsjednika Gdansk-a, Pawela Adamowicza, koji je bio ukorijenjen u govoru mržnje. Možete li navesti tri rješenja za primjenu ili preporučiti savjete o tome kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog razmišljanja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? Praćenje interneta, provjeravanje onoga što naša opozicija govori i pojednostavljivanje komunikacije. Stvaranje jednostavnih poruka i slušanje našeg društva, znajući što ono želi i što mu možemo ponuditi, ako imamo viziju i možemo je priopćiti na jasan i sveobuhvatan način. To je uloga društvenih organizacija i medija. Nažalost, u Europi su populističke stranke svladale umjetnost izvrsne komunikacije. Znaju izgraditi svoje poruke i potaknuti interakciju, na primjer Liga u Italiji, AfD (Alternativa Njemačkoj) u Njemačkoj. Internet nadgledamo u smislu podjela u društvu. Veliki izazov današnjeg svijeta je polarizacija, koju promatramo u SAD-u, Brazilu i Poljskoj. Moramo nekako zaustaviti taj trend. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste svjedočili prošle godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Prvi i najvidljiviji događaj je Covid-19 i širenje pandemije. Strah i osjećaji saveznik su dezinformacija. Ljudi se boje virusa. Oni upijaju informacije i sve teorije zavjere koje dolaze s njima. To je bilo očito u Italiji, gdje je dio stanovništva vjerovao da Europska unija stoji iza zaključavanja i njegovih ograničenja. U pravilu, ako se nečega bojimo, reagiramo na tri načina: bijeg, sučeljavanje ili zamrzavanje reakcije. Općenito, pandemija je ojačala sve teorije zavjere, uključujući cjepivo, 5G i tako dalje. Problem je u tome što svaka teorija zavjere ima svoje “stručnjake”, u koje vjeruju njihovi pristaše i sljedbenici. Propisi o internetu postavljaju pitanje tko bi to trebao učiniti i što je prikladno. Što se tiče događaja u inozemstvu, to je nesumnjivo pokret Black Lives Matter u SAD-u. Dogodila se ogromna količina dezinformacija i napada na cijeli pokret. Naravno, bila je i predizborna kampanja prije američkih predsjedničkih izbora, jer ona utječe na cijeli svijet. I u Poljskoj, predsjednički izbori pojačavaju aktivnosti dezinformacija. Također i pitanje LGBT-a, oko kojeg imamo puno dezinformacija i govora mržnje, te izgradnju promjena u ponašanju. Prema Vašem mišljenju, koja će buduća tri datuma / događaja vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u budućnosti? Još jednom moram spomenuti američke predsjedničke izbore i problem cjepiva za Covid-19. Otvorit će prostor za dezinformacije u Rusiji i Kini. Dopustite mi da na ovom mjestu napravim opću opasku: zašto Rusija tako snažno ulazi u zapadni svijet? To je zato što želi lakše destabilizirati i manipulirati zapadnim zemljama i društvima. Sljedeći važan događaj bit će parlamentarni izbori u Njemačkoj u jesen 2021. Nedvojbeno će biti puno dezinformacija u vezi s tom temom. Bjelorusija je također vrijedna spomena jer Rusija bombardira Europu svojim dezinformacijama kako bi povukla pojedine zemlje ili zajednice na svoju stranu u vezi s unutarnjim sukobom. Bitna je i bitka oko Nagorno-Karabaha između Armenije i Azerbejdžana. U samoj Europskoj uniji, klimatska politika EU-a i ono što se događa oko klimatskih promjena također privlači aktivnosti dezinformacija. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine? Covid-19, pokreti protiv cjepiva, izbjeglice i već spomenuta LGBT problematika, kao i pitanja vezana uz pročistač otpadnih voda “Czajka”. Što se tiče Europske unije, poljski premijer Morawiecki i poljske vlasti već petu godinu govore mnoge stvari koje nisu istinite, poput tvrdnje da je Poljska neto doprinositelj proračunu EU-a ili predsjednice Dude riječi o „zamišljenoj zajednici“ (EU). Također je suštinski problem što se vlasti i političke stranke uglavnom usredotočuju na kampanje za sljedeće izbore i zanemaruju potrebu za obrazovanjem društva, što postavlja pitanje u kojoj ćemo zemlji živjeti za 10 ili 20 godina. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Naš primarni alat, koji sam već spomenula je Jedinica za obavještajnu službu društvenih medija (SMIU). Omogućuje nam da u stvarnom vremenu vidimo tko je najaktivniji na Internetu, identificiramo ključne riječi, utvrdimo je li netko bot ili trol. SMIU, koji razvijamo nekoliko godina, dobro funkcionira u praksi. Prema vašem mišljenju, tko je najbolji glumac, u vašoj zemlji i EU, koji danas igra presudnu ulogu na polju medijske pismenosti i zašto?? Želimo da Europska unija bude glavni akter, posebno u financiranju „medijske pismenosti“ i EU nudi potpore u ovom području, ali mislim da one nisu dovoljne. Još uvijek puno godina zaostajemo za onim što Rusija radi na širenju dezinformacija. Što se tiče organizacija u našoj zemlji koje se bore protiv dezinformacija, naše je okruženje previše usitnjeno i individualističko u usporedbi s onima koje šire dezinformacije. Moramo u sebi tražiti ono što nas spaja, a ne dijeli. Moramo shvatiti da će način na koji komuniciramo i naša bolja suradnja rezultirati našom većom vidljivošću i učinkovitošću.   Intervju iz ožujka 2021. MAIA MAZURKIEWICZ Suosnivačica saveza za Europu, Europska fronta Svjesna, brižna, strateška JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

MICHEL VIATTEAU

Koja je bila tvoja uloga u tvojoj organizaciji? Radio sam kao koordinator odjela za provjeru činjenica u AFP-u za Srednju Europu, pokrivajući tri zemlje: Poljsku, Češku i Slovačku. Pet godina sam bio šef ureda Agence France Presse u Varšavi, a između lipnja 2020. i siječnja 2021. bavio sam se samo provjerom činjenica. Doprinio sam stvaranju odjela za provjeru činjenica u europskom sektoru AFP-a. Bio sam uključen u čitanje, raspravu i konačno oblikovanje članaka o provjeri činjenica koje je objavio AFP. Bio je to naporan posao, ali istodobno vrlo poticajan. To je izuzetno važan zadatak u smislu rada novinara u naše vrijeme, posebno u situaciji kada smo preplavljeni lažnim informacijama, koje štete i društvu i demokraciji i neovisnom razmišljanju. Na kraju svoje gotovo 50 godina duge novinarske karijere, bavio sam se nečim što smatram vrlo korisnim. Kako biste opisali misiju i stručnost Vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Riječ je o pomaganju ljudima da ne postanu žrtve lažnih podataka. Internet, koji je zasigurno učinio puno dobra za ljude, ima i svoje tamne strane. Internet širi netočne informacije, sve vrste teorija zavjere i optužbe koje negativno utječu na društveni život, politički život, ljudsko razumijevanje svijeta. Dezinformacije često uzrokuju strah, jer osnovni instinkt koji upravlja javnim mnijenjem je strah. Oni koji daju lažne podatke najčešće se mole na taj strah. Naravno, ponekad su financijski motivirani jer novac možete zaraditi i širenjem lažnih vijesti. Naša je misija zaustaviti taj masovni val dezinformacija, razotkriti određene slučajeve lažnih informacija i istovremeno naučiti ljude da prepoznaju lažne vijesti i da im ne popuštaju. Ukratko, tako vidim našu misiju. Koji su primarni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? Borimo se protiv dezinformacija na primarnoj, temeljnoj razini. Važno je, međutim, da netko analizira dezinformacije, otkrije njihove izvore, financijske tokove skrivene iza njih, kao i političke ili društvene motivacije. To bi trebali raditi znanstvenici, analitičari ili stručnjaci. U međuvremenu, iskreno pokušavamo odgovoriti na izjave koje sadrže lažne podatke. Primjerice, pojavila se teorija zavjere da je Bill Gates bio na čelu pandemije Covid-19 s ciljem smanjenja svjetske populacije. Dokazali smo da ta tvrdnja nije istinita, objasnili smo na temelju čega smo to mislili i kako se to može provjeriti. Mi samo pokušavamo uvjeriti ljude koji su, nažalost, voljni vjerovati u takve teorije. To je opet slučaj kada strah djeluje i tjera ljude da traže izravno objašnjenje događaja. I mi pokušavamo dati odgovor na to. Također imamo teorije zavjere da je 5G mreža nekako povezana s Covid-19 i da ima užasno štetan učinak na ljudsko zdravlje. Takva se teorija širi u mnogim dijelovima svijeta. Naša služba za provjeru činjenica djeluje u 39 zemalja. Mogli smo vidjeti da je ova teorija zavjere raširena u Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji, čak i Africi. Kad je izgorio antenski jarbol u Italiji, odmah su se pojavile lažne vijesti, unatoč činjenici da tamo nije bilo 5G antene, da su „protivnici 5G mreže to učinili. Ova mreža je smrtonosno oružje svjetske zavjere, ali na sreću, ljudi su spalili ovaj jarbol ”. Niti jedan dio svijeta nije oslobođen takvih teorija zavjere, a to je opasno. Prema Vašem mišljenju, koja su tri najvažnija trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Ono što nam je najteže jest da imamo i političke i međunarodne izazove. Postoje, nažalost, skupine političkih aktivista, kao i tajne službe nekih zemalja, koje imaju jasan, specifičan interes za stvaranje lažnih podataka i to rade sve bolje. Značajan je izazov jer se lažne vijesti konstruiraju uvjerljivo, a lažne informacije predstavljaju u obliku naizgled pouzdanih znanstvenih argumenata. Uključuju čak i poveznice na neka istraživanja koja možda nisu ni postojala ili su također lažna. Ovo je vrlo ozbiljan izazov s kojim bi se trebali nositi stručnjaci, jer je vjerojatno izvan mogućnosti prosječnog novinara ili provjeravača činjenica da se razotkrije. Pokušavamo se boriti protiv toga. Otkrivamo i provjeravamo takve visokokvalitetne krivotvorine. Zanimljivo je da se lažne vijesti pojavljuju u gotovo identičnom obliku u različitim zemljama. Članci su praktički doslovni prijevodi istog teksta. Neki od njih usmjereni su na borbu, na primjer, protiv NATO-a, Europske unije, a drugi na sijanje nepovjerenja ili straha u društvo, što je također razarajući čimbenik u društvenom i političkom životu. To je jedan od najkritičnijih izazova. Nažalost, drugi je izazov nedostatak određene razine znanja i znatiželje među korisnicima Interneta. Možda je bahato što kažem, jer izgleda kao da ljudi nisu znali, a mi smo znali bolje. Ali nažalost, to je tako. Ljudi ne traže točne informacije iz ozbiljnih izvora, koje često smatraju dosadnima ili ih je teško razumjeti. Treći izazov, možda malo manje opasan, jest taj što ljudi koji svoja mišljenja izražavaju na Internetu imaju tendenciju biti vrlo osjećajni. Oni problemu ne pristupaju kao zagonetci, koju treba razmotriti, proučiti i nekako odgovoriti. Postoje specifična pitanja koja rađaju snažne emocije, a korisnici Interneta na njih odgovaraju. Ponekad se bore protiv naših aktivnosti provjere činjenica, a pretpostavljam da se bore i protiv znanstvenika, iako im vjerojatno imaju manje pristupa. Stoga nas određeni korisnici Interneta krive što smo dio zavjereničke mreže. Optuživali su nas da smo bili na platnom spisku Billa Gatesa, na primjer, ili velikih farmaceutskih tvrtki ili nekih tajnih službi. Srećom, međutim, nismo ni na čijem platnom spisku. Pokušavamo raditi svoj posao koji smatramo ključnim. Nažalost, tim se emocijama teško suprotstaviti jer je nemoguće bilo što objasniti ljudima koji šire teorije zavjere. To je treći izazov.   Možete li preporučiti rješenja za suzbijanje dezinformacija, jačanje vještina kritičkog razmišljanja društva i izgradnju civilne otpornosti na dezinformacije? Imamo tri rješenja. Jedan je “odbijanje lopte” odnosno razotkrivanje pojedinačnih lažnih podataka, jedan po jedan. I u tome smo uspješni. Surađujemo s Facebookom. Kad neke podatke opisujemo kao netočne, Facebook dodaje naš članak, objavi ga na webu i lažni post je time prikriven. To ne znači cenzuru. Facebook na nju baca svojevrsnu “sivu zavjesu”, s natpisom: “Neovisni provjeratelj činjenica ovaj je post ocijenio lažnim, a o njemu možete pročitati ovdje.” Svatko tko želi pročitati provjerenu činjenicu, pročitat će je, a izvorni post možete pročitati i s lažnim podacima. Facebook je vozilo kroz koje danas prolazi 60% informacija koje dolaze do ljudi iz cijelog svijeta. Neovisna istraživanja su to pokazala. Na žalost, dobrim starim tiskanim novinama u posljednje vrijeme ne ide baš najbolje. Još jedno bitno rješenje je obrazovanje ljudi. Da bi ih shvatili da ima toliko lažnih vijesti. Ljudi bi toga trebali biti svjesni od početka. A kad znaju da postoji opasnost, možda će je moći bolje prepoznati. No, potrebno ih je naučiti kako razlikovati činjenice od mišljenja, objasniti kako lažne vijesti izgledaju i kako nastaju, kao i tko ih proizvodi i zašto. Nadam se da će ovakva vrsta znanja omogućiti da barem dio populacije postane imun na dezinformacije. Tako da ljudi prestanu vjerovati da to što se na ekranu njihovog računala mora pojaviti mora biti istina, kao u prošlosti kada ste govorili da je nešto tiskano u novinama, to se smatralo istinom. Treće rješenje je podizanje životnog standarda i obrazovanja u društvima. Čini se da će ljudi koji se manje boje promjena u svijetu i koji žive ugodnije, imati više vremena za vlastito i neovisno promišljanje o tome što je istina, a što nije, kao i za bolje razumijevanje onoga što se događa. Drago mi je što sam novinar novinske agencije, koji godinama pružam iste informacije za sve vrste medija: desničarske, ljevičarske, neovisne i druge. Uspio sam naučiti izbjegavati skriveno izražavanje mišljenja u tekstovima koje sam napisao ili nadzirao. Za novinara novinske agencije, posebno u globalnoj agenciji, to je nužno. Pišemo za Palestince i Izraelce, za Amerikance i ljude iz Iraka ili Afganistana. Dajemo suhe činjenice. Ponekad se može činiti da su naši tekstovi manje privlačni jer čitatelju treba mišljenje, oštro izraženo i na neki način osvijetljeno od strane osobe koja piše tekst. Ali to je razlika između novinskih agencija i medija za izradu mišljenja. Cijeli život sam radio u novinskoj agenciji i čini mi se da je takav pristup moguć. Istodobno, razumijem da je većini čitatelja teško odvojiti činjenice od mišljenja i da će, čak i podsvjesno, čitati ono što odgovara njihovim uvjerenjima. Netko bira Gazetu Wyborczu za čitanje, a netko drugi – Gazeta Polska. Naravno, to ne znači da agencijski novinari nemaju vlastite stavove. Sam odabir činjenica koje opisujemo, odlučujući koja je bitna, a koja nije, može se u određenoj mjeri shvatiti kao izražavanje mišljenja. Koji je naslov i „glavna riječ“, što se može naći u posljednjem odlomku koji čitatelj može, a ne mora pročitati. Zbog toga nas također, ponekad optužuju za manipuliranje informacijama u nekom smislu. Nastojimo to izbjeći što je više moguće, koristeći takozvani kriterij “ljudskog interesa”, odnosno: što je ljudima bitno? O tome pišemo na najneutralniji mogući način. Postojala je čak i maksima, koju je bilo teško primijeniti, da se izbjegavaju vrijednosni pridjevi. Na primjer, ne kažemo da je netko održao dobar govor. Jednostavno navodimo da je on ili ona razgovarao o tome i tome. Je li to bilo dobro ili loše, vidi se iz reakcije, je li govor primljen pljeskom ili zviždanjem. I to su činjenice koje bismo trebali prenijeti. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru prošle godine? Dominantan: Covid-19, ali i protivnici cijepljenja, koji naizgled nisu povezani s pandemijom, ali neki ljudi oboje povezuju kako je riječ o istoj zavjeri. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Lažne informacije često se temelje na zlouporabi različitih vrsta slika, fotografija ili filmova. Film snimljen u Afganistanu može ilustrirati što se dogodilo u Izraelu. Ili se slika neke velike demonstracije može uzeti kao ilustracija sasvim drugog događaja. Primjerice, prosvjed protiv slovačke vlade nakon smrti novinara Jana Kuciaka korišten je za ilustraciju demonstracija protiv cjepiva kojima je jedva prisustvovao itko. Te je trikove relativno lako prepoznati, a mi imamo alate koji nam omogućuju brzo pronalaženje korištenih slika i provjeru odakle su potekle i što stvarno prikazuju. Što se alata tiče, to su tražilice poput Google Image-a, na primjer, ali postoji i Yandex, ruska tražilica, ponekad čak i bolja od Googlea. Sada se, također razvijaju algoritmi koji omogućuju pronalaženje puno vitalnih informacija pomoću ključnih riječi. Pretpostavimo da identificiramo lažne podatke koji sadrže niz riječi. U tom slučaju algoritam može pronaći druge tekstove s istim sadržajem na Internetu. Istodobno se već razvijaju algoritmi koji nam omogućuju pronalaženje lažnih podataka pomoću emocionalnog jezika. Zahvaljujući Facebook-ovoj pomoći koristimo mnogo jednostavniji alat za pronalaženje podataka koji mogu biti netočni i njihovu analizu. S jedne strane, ovo su informacije koje postaju virusne na Internetu, a s druge strane one koje dobivaju puno negativnih komentara. Zatim sami provodimo neovisnu istragu kako bismo utvrdili je li to istina ili neistina, jer postoje i točne informacije koje daju povoda za takvu vrstu komentara. Na početku pandemije, naš provjeravač činjenica u Slovačkoj, pronašao je video zapis koji navodno prikazuje Wuhan-ov grad, gdje je pandemija započela. Bilo je dosta lijepih nebodera, mostova i autocesta. Uz pomoć našeg kineskog odjela, novinar je otkrio da ovaj video uopće ne prikazuje Wuhan-ov grad. Pokazivao je razne druge kineske gradove, a ne Wuhan. Ova istraga, bila je vrlo duga i zamorna. U ovoj kompilaciji prekrasnih nebodera morali su biti identificirani svi gradovi iz kojih potječu njihove fotografije. No, članku je dodijeljen naslov „provjerena činjenica tjedna“ od strane neovisne međunarodne mreže za provjeru činjenica. Iz Beograda smo dobili i informaciju da je pacijent umro zbog kvara ventilatora u bolnici u koju se prijavio. Ministar zdravstva rekao je da to nije istina, a njegove riječi su se proširile internetom. Utvrdili smo da je ministar pogriješio, opisali smo slučaj koji je izazvao oštru reakciju srpske vlade. Međutim, imali smo značajne dokaze koji potkrepljuju naše tvrdnje i uspjeli smo se izvući bez problema. Prema Vašem mišljenju, tko su danas najuspješniji glumci, u vašoj zemlji i EU - koji igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? Polako se pojavljuju instituti i sveučilišni programi koji se počinju baviti problemom dezinformacija. Mislim da smo na početku ovog procesa, ali idemo u dobrom smjeru. Također, uspostavljen je relativno velik broj službi za provjeru činjenica, a to djeluje na našoj razini, informacijske agencije i mediji. U Poljskoj ih imamo nekoliko, ne samo AFP-a već i Kontakt24, odjel grupe Discovery, televizija TVN. Postoji takav odjel, koliko znam, čak i u Gazeti Wyborcza svakodnevno; postoji CyberDefence24, FakeHunter u Poljskoj tiskovnoj agenciji (PAP). Tu je i grupa Demagog koja djeluje u nekoliko zemalja: Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Dakle, došlo je do određene reakcije na dezinformacije. Također imamo i europski projekt, koji tek započinje, za financiranje tih napora na tri stupa. AFP je sudjelovao u ovom natječaju koji je organizirala Europska unija. Cilj mu je stvoriti zajedničku akademsku, novinarsku i komunikacijsku platformu, dopirući do javnosti. Istraživači i sveučilišta vodit će ova tri stupa. Ipak, bit će uključeni i provjeravači činjenica, kao i organizacije koje će obrazovati društvo vrlo široko: putem otvorenih konferencija i drugih vrsta događaja. Takve vrste već imamo u Francuskoj, na primjer, „Tjedan medija u školama“. Različite vrste organizacija s novinarstvom sudjeluju u srednjim školama i objašnjavaju kako mediji rade, kao i kako postupati s lažnim informacijama. Moji francuski kolege surađuju s nastavnicima, informirajući ih što učenicima o tome reći na svojim predavanjima. Ako se ove europske platforme uspostave, a EU za to ima proračun, u ključnim zemljama EU-a, postojat će centri protiv dezinformacija. Svjedoci smo razvoja mjera osmišljenih da odgovore na lažne informacije i njihovo širenje na razini EU-a. START2THINK, koliko znam, također je dio ove europske ofenzive, i to je vrlo dobro. U Poljskoj, Poljska novinska agencija pokušava organizirati mrežne radionice ili konferencije s različitim zajednicama za provjeru činjenica kako bi razmijenila iskustva i krenula naprijed. Dakle, puno se događa, ali još uvijek smo u statusu nascendi.   Intervju iz ožujka 2021. MICHEL VIATTEAU Do veljače 2021.: koordinator odjela za provjeru činjenica na AFP-u za Srednju Europu Pažljiv, hrabar i znatiželjan JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

JUSTINAS KULYS

Kako biste opisali misiju i stručnost vaše organizacije na polju medijske pismenosti / kritičkog razmišljanja / provjere činjenica / suzbijanja dezinformacija? Studijski centar za Istočnu Europu (EESC) neovisni je mislilac koji djeluje od 2006. Fokusira se na analizu međunarodnih političkih procesa i uloge Litve u njima. EGSO provodi velike nacionalne i međunarodne projekte, jačajući tradiciju analitičkih centara u regiji. Od svog osnutka, EGSO je usredotočen na suzbijanje prijetnji dezinformacijama u baltičkim državama i zemljama Istočnog partnerstva. Uz partnere kao što su Nacionalna zaklada za demokraciju, Europska komisija, Globsec, Konrad Adenauer Stiftung i drugi, proveli smo više od desetak međunarodnih projekata povezanih s informacijskim prijetnjama. EESC je objavio brojne publikacije koje dešifriraju osnovne metode i načela širenja propagande i dezinformacija. Nadalje, kako bi identificirao najosjetljivija i najranjivija područja društva, EESC je više puta provodio kvantitativne analize litvanskog stanovništva. EESC-ove analitičke studije neprestano raspravljaju o pitanju otpornosti litvanskog društva i o tome kako ruski medijski izvori utječu na određene demografske skupine, posebno na manjinu koja govori ruski jezik. EESC također izravno surađuje s osjetljivim dijelovima društva i provodi međunarodne projekte koji jačaju neovisnost medija u zemljama Istočnog partnerstva, kao i suzbijanje dezinformacija, provjere činjenica i kritičkom razmišljanju u Litvi. Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti? Imamo dugogodišnje iskustvo u analizi i suzbijanju dezinformacija i propagande. Proveli smo više od desetak međunarodnih projekata povezanih s informacijskim prijetnjama. Ovdje možete pronaći naša najnovija istraživanja i politike o ovoj temi: Linas Kojala, et. al. „Istraživanje o procjeni geopolitičke situacije i percepciji prijetnji“, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/09/v02-web_Research-of-Perception-of-Threats_paper_A4.pdf Istraživanje o procjeni geopolitičke situacije i percepciji prijetnji, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/09/v02-web_Research-of-Perception-of-Threats_paper_A4.pdf Konstantinas Andrijauskas, Kinesko-litvanski odnosi u 2020 .: Prolijevanje maski ?, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2021/01/SINO-LITHUANIAN-RELATIONS.pdf Konstantinas Andrijauskas, Zmaj i vitez: Sve veća Kineska prisutnost u Litvi, 2020. https://www.eesc.lt/uploads/news/id1137/v07_Dragon-and-Knight_leidinys_A4.pdf Politički dokument „Borba za native COVID-19 – implikacije na europsku sigurnost“, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/07/The-Struggle-for-Narratives-Summary.pdf Istraživanje provedeno u suradnji s Globsec sa sjedištem u Slovačkoj, „Glasovi srednje i istočne Europe“, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/12/Voices-of-Central-and -Eastern-Europeread-version.pdf i „Parlamentarni izbori u Litvi 2020: značajne naracije“, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/12/v04_Election-monitoring-tekstas_be-virs_A4.pdf Makarevičiūtė i A. Roževič „Otporni mediji: izazovi i mogućnosti u procesu demokratizacije”, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2021/01/v01_Resilient-Media_leidinys_A4.pdf Prosvjedi u Bjelorusiji: Uvidi iz Minska i zapadnog pogleda, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2020/08/v02_The-protests-in-Belarus_A4-paper-online.pdf Netradicionalne prijetnje i NATO, 2020. https://www.eesc.lt/wp-content/uploads/2021/01/Non-Traditional-Threats-and-NATO.pdf Koji su, prema Vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Litva se suočava s velikim protokom dezinformacija i agresivne propagande iz izvora povezanih sa stranim zemljama. Širenjem dezinformacija, napadači pokušavaju potkopati povjerenje litvanske javnosti u demokraciju i državne institucije, neprestano propitujući neovisnost Litve, i njezino je pravo da postoji. Te se dezinformacije neprestano razvijaju, provode se na različitim jezicima, ciljajući skupine u društvu najosjetljivije na lažne vijesti. Tijekom pandemije COVID-19 vidjeli smo da su dezinformacije vrlo učinkovite na internetu. Svjedoci smo da bi čak mogao postati destruktivan okupljanjem ljudi koji su odlučni uvući se u bolnice koje liječe pacijente s COVID-19. Otprilike 1/5 litvanskog društva kaže da neće dobiti cjepivo COVID-19. Oni su vrlo vidljivi na društvenim mrežama, aktivno šire senzacionalističke lažne vijesti i teorije zavjere. Sovjetska nostalgija rezultat je pedeset godina provedenih pod sovjetskom vlašću. Stvorio je osjećaj pripadnosti određenoj, umjetno stvorenoj grupi.   Intervju iz veljače 2021. JUSTINAS KULYS Politički analitičar Istočnoeuropski studijski centar, Vilnius JUDITA AKROMIENE
Kritički mislioci

NERIJUS MALIUKEVICIUS

Koja je tvoja uloga u tvojoj organizaciji? Područje mog akademskog interesa je istraživanje i analiza medija i njegove uloge u političkim procesima s posebnim naglaskom na pitanja informacijskog rata, propagande i dezinformacija. Predavač sam na Institutu za međunarodne odnose i političke znanosti (IIRPS), Sveučilište Vilnius, Litva. Institut vodi opsežne programe o studijama medija i sigurnosnim studijama. Koji su glavni resursi koje je razvila vaša organizacija i koje biste bili voljni podijeliti?  IIRPS provodi akademska istraživanja vezana uz studije medija i geopolitičke i sigurnosne izazove u baltičkoj regiji. Sretan sam što mogu podijeliti najnovije publikacije i članke, kao i internetska javna predavanja. Pogledajte vezu: https://www.tspmi.vu.lt/en/publications/ Koji su, prema vašem mišljenju, tri najveća trenutna izazova u vezi s suzbijanjem dezinformacija u vašoj zemlji? Po mom mišljenju, sljedeća će pitanja i dalje predstavljati velike izazove sigurnosti u regiji i Europi: trajne kampanje dezinformacija protiv NATO-ovih bojnih skupina za pojačanu prisutnost u baltičkim državama; Bjelorusija je usmjerila kampanje dezinformacija usmjerene na bjeloruski protestni pokret; Kampanje dezinformacija povezane s COVID19. Možete li navesti tri rješenja koja ste primijenili ili ih želite preporučiti kao savjet kako se suprotstaviti dezinformacijama, ojačati vještine kritičkog mišljenja društva i izgraditi građansku otpornost na dezinformacije? Kad se razmatra litvanska informacijska sigurnost i otpornost društva, neophodno je povećati dostupnost informacija o Litvi na međunarodnom nivou. Međunarodna zajednica trebala bi naučiti o praksi Litve u rješavanju – identificiranju, sprečavanju i suzbijanju zloćudnih informativnih kampanja. Nadalje, regionalne mreže stručnosti u suzbijanju višestranih neprijateljskih informatičkih – cyber kampanja. Kao treće, dosljedni i cjeloviti programi medijske i informacijske pismenosti (MIL) trebali bi biti integrirani u litvanske obrazovne programe počevši od osnovne škole. Koja su tri glavna događaja ili datuma kojima ste bili svjedoci ove godine, a koji su prouzročili intenziviranje aktivnosti dezinformacija? Nije ništa novo da se tempira vrijeme objava dezinformacija u kampanjama u Litvi. Tradicionalno se to događa i postaje intenzivno tijekom (i prije) datuma proslave ili komemoracije važnih za kolektivno sjećanje Litve: 16. veljače – Obnova Dana države 1918., naš Dan neovisnosti; 11. ožujka – Dan deklaracije o ponovnoj uspostavi neovisnosti Litve. 13. siječnja – Siječanjski događaji (litvanski: Sausio įvykiai) dogodili su se u Litvi između 11. i 13. siječnja 1991. godine, nakon Zakona o ponovnom uspostavljanju države Litve. Kao rezultat sovjetskih vojnih akcija ubijeno je 14 civila, a 702 ranjeno. Još jedna kampanja dezinformacija koja će nastaviti kružiti dulje razdoblje su sve vrste lažnih informacija, teorija zavjere i glasine o pandemiji Covid-19, cjepivima i drugim. Prema vašem mišljenju, koja će tri datuma / događaja u budućnosti vjerojatno donijeti intenziviranje aktivnosti dezinformacija u razdoblju 2020.-2021.? Uz nacionalne datume proslave i / ili komemoracije važne za litvansku državnost kada se povećavaju dezinformacije, očekujem se da će se dezinformacijske kampanje protiv Europe i Zapada povećati nakon što EU uvede nove sankcije protiv Kremlija nakon uhićenja i zatvaranja Navalny-og. Koje su prevladavajuće pripovijesti o dezinformacijama koje ste primijetili u medijskom prostoru ove godine. Ove će godine zloćudne priče povezane s pandemijom Covid-19 i dalje dominirati. Promatrat ćemo mrežu priča koje promoviraju sve vrste teorija zavjere, anti-cjepiva i gomilu lažnih vijesti, točnije – laži. Nastavit će se i dugogodišnji zloćudne priče protiv NATO snaga u Litvi, drugim baltičkim državama i Poljskoj. Jeste li se oslanjali na bilo koji alat za provjeru činjenica? Ako je odgovor pozitivan, opišite ih ili podijelite veze. U svoje istraživačke svrhe obično koristim web stranice za vizualnu provjeru i razotkrivanje: Bellingcat, Debunk.eu, EUvsDisinfo i druge. Želite li istaknuti bilo koji slučaj dezinformacije kojem ste svjedočili / otkrili / razotkrili? Kampanja “Ghostwriter”, gdje nepoznati akteri koriste kompromise web stranica i izmišljeni sadržaj da potisnu priče usklađene s ruskim sigurnosnim interesima, koje je izložila američka tvrtka za kibernetsku sigurnost Fireeye. https://www.fireeye.com/blog/threat-research/2020/07/ghostwriter-influence-campaign.html Prema vašem mišljenju, tko su najbolji glumci - u vašoj zemlji, kao i u EU - koji danas igraju presudne uloge na polju medijske pismenosti i zašto? Po mom mišljenju visokokvalitetno obrazovanje, prije svega formalno kao i neformalno, najbolje je rješenje za jačanje vještina kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u društvu. U Litvi je razotkrivajući projekt Debunk.eu vrlo uspješan u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti. Intervju iz veljače 2021. NERIJUS MALIUKEVICIUS Predavač na Institutu za međunarodne odnose i političke znanosti (IIRPS) Sveučilište Vilnius Litva Istraživanje, razumijevanje, podučavanje JUDITA AKROMIENE
Izbornik